Predsjednik Vijeća Evrope, Herman Van Rompuy, koji je u periodu od 5-6. jula boravio u Zagrebu, izjavio je da Hrvatska dobija punu podršku od Brisela kada je u pitanju njeno članstvo u EU. Rompuy, koji se sastao sa visokim hrvatskim čelnicima, predložio je da se pregovori o članstvu nastave punom brzinom.

Hrvatska, koja je stoljećima živjela pod uticajem katoličke Evrope, nakon 70-ogodišnjeg iskustva sa Jugoslavijom i nakon ponovne rekonstrukcije i procesa reformi koji su trajali 20 godina, pokušava da se opet vrati na svoje mjesto u Evropi.

Zemlja, koja odbija identitet balkanske zemlje i koja sebe vidi kao zemlju centralne Evrope, djelujući nezavisno od zemalja sa kojima je do skoro bila pod istim krovom, smatrala je da će na ovaj način brže postati dio evropske porodice. Zbog svega toga, hrvatski zvaničnici su se uvijek protivili kada bi Brisel na zapadni Balkan gledao u cjelini, i govorili su da ne žele biti u istoj čekaonici sa susjedima koji djeluju veoma sporo.

I zaista, ako se osvrnemo na vrijeme iza nas, Hrvatska je uspjela da na ovom putu iza sebe ostavi sve zemlje Zapadnog Balkana. Iako je od zemalja zapadnog Balkana i Makedonija zemlja kandidat za članstvo u EU, zbog veta Grčke ona nije još ni započela pregovore sa Unijom. Grčka uporno ponavlja da ukoliko se ne postigne sporazum oko imena, da će i dalje ulagati veto ovoj balkanskoj zemlji, koju naziva Skoplje. Na putu takmičenja za članstvo u EU, osim Makedonije, i druge zemlje se zbog različitih razloga, nalaze iza Hrvatske.

Hrvatska je do danas uspjela otvoriti 33 poglavlja za pregovore, dok je 20 u potpunosti i okončala. Hrvatski zvaničnici smatraju da će se proces pregovora okončati krajem 2010. ili početkom 2011. godine, te da će se u proljeće 2011. godine potpisati i sporazum povodom članstva u EU. Međutim, na polju rekonstrukcije pravnog sistema, borbe protiv korupcije i okončavanja procesa privatizacije Hrvatska treba još mnogo šta da učini.

Članstvo Hrvatske u EU će svakako biti pozitivan primjer za ostale zemlje zapadnog Balkana, što će svakako uticati i na ubrzavanje procesa reformi. Kao što je već poznato, u drugoj polovini 2000-tih godina na dnevnom redu Brisela nalazio se proces kojim se preispitivala srž EU i njena budućnost. Čak šta više, postojale su tvrdnje da dok se ovaj proces ne okonča, da neće doći do novog vala proširenja Unije. Globalna ekonomska kriza, koja se pojavila 2008. godine, također je bila uzrok da Brisel zaustavi proces širenja prema zapadnom Balkanu. U drugoj polovini 2000-tih godina Brisel je sa jedne strane nastavio da izbliza prati proces reformi na zapadnom Balkanu, dok je sa druge strane priželjkivao da se ovaj proces obavlja usporeno. Zbog svega toga, i dan danas kod balkanskih zemalja postoji strijepnja da će  EU jednoga dana promijeniti politiku koju vodi prema njima i da neće ispuniti data obećanja. I svakako, ove strijepnje predstavljaju i preprijeke na putu reformi. Međutim, nakon što Hrvatska postane članica EU, i druge balkanske zemlje će ispunjavajući sve uslove, postati dio ove porodice.

Dobro su poznati uslovi koji se trebaju ispuniti da bi se priključili EU. Kada su u pitanju zemlje zapadnog Balkana, Brisel se uglavnom rotira oko određenih tačaka, što je ponovio i Herman Van Rompuy prilikom boravka u Zagrebu. On je kazao da je za članstvo u EU potrebno sarađivati sa Haškim tribunalom, da je probleme potrebno riješavati dijalogom i da je potrebno riješiti problem emigracije. Osim toga, Rompuy je kazao da riješenje koga su pronašle Hrvatska i Slovenija oko granice može predstavljati primjer za riješenje i drugih problema u regionu. Ovakav model može biti djelimično i primjer za rješavanje problema oko imena koji postoji između Makedonije i Grčke. Međutim, treba napomenuti i to da riješenje problema koji postoji između Srbije i Kosova neće biti ni malo lako za Brisel.