Balkan je most koji Tursku povezuje sa Evropom, pa se zbog toga svim zbivanjima koja se dešavaju u ovom regionu interesuje i Turska. Osim toga, reforme koje pokušavaju izvršiti balkanske zemlje, Turskoj pružaju nove ekonomske mogućnosti. U narednom periodu očekuje se povećanje ukupnog obima vanjske trgovine između Turske i Balkanskih zemalja.

Zakon o Carinskoj Uniji između Turske i EU koji je na snagu stupio 1996. godine, sa sobom je donio i obavezu da Turska na svojim teritorijama sprovede trgovinske zakone skladne trgovinskim zakonima EU. U ovom okviru, između Turske i balkanskih zemalja započeto je potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini. Prvi sporazum o slobodnoj trgovini potpisan je u periodu između 1997-1999 godine sa Rumunijom, Bugarskom i Mađarskom. Sporazum o slobodnoj trgovini sa Srbijom potpisan je tek 2009. godine, dok sa Kosovom još uvijek nije potpisan ovakav sporazum.

Nakon 2000-te godine vanjska trgovina između Turske i Balkanskih zemalja je u velikoj mjeri oživjela. Svakako, potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini sa Bugarskom i Rumunijom je imalo velikog značaja. Zajedno sa svim ovim i u okviru ¨Strategije razvoja trgovine sa susjednim zemljama¨ koja je započeta nakon 2000-te godine, Turska je prema Balkanu započela sistematičan pristup. Paralelno ovom pristupu i zbog uticaja ekonomske krize, turske firme su tek od 2002. godine započele sa razvojem vanjske trgovine. Osim toga, i ekonomija balkanskih zemalja je nakon 2000-te godine ojačala, tako da je ukupan bruto nacionalni dohodak po glavi stanovništva u regiji zabilježio porast oko 5%. Svi ovi elementi uticali su da se vanjska trgovina Turske sa balkanskim zemljama poveća nakon 2000- te godine. 2000. godine obim turske vanjske trgovine prema balkanskim zemljama iznosio je 2,9 milijardi dolara, dok se 2008. godine ova cifra povećala na 17,7 milijardi dolara.

Uz uticaj globalne ekonomske krize, obim vanjske trgovine Turske sa balkanskim zemljama tokom 2009. godine smanjen je za 34% u odnosu na prethodnu godinu. Osim toga, suficit vanjskotrgovinskog obima između Turske i zemalja u regiji 2008. godine je iznosio 37%, dok se 2009. godine smanjio na 30%.

Ako pogledamo sa aspekta zemalja, Rumunija, Grčka i Bugarska su najvažniji trgovinski partneri Turske u regiji. Ukupan obim izvoza koga je Turska tokom 2009. godine obavila prema balkanskim zemljama bio je 32% u Rumuniju, 24% u Grčku i 20% u Bugarsku. Što se tiče uvoza, iste godine Turska je od ukupnog obima uvoza sa teritorija Rumunije uvezla 47%, iz Grčke 24% i iz Bugarske 23% proizvoda. Kao što se može primjetiti i iz ukupnog zbira vrijednosti ove tri zemlje, nivo vanjske trgovine Turske prema balkanskim zemljama je na jako niskom stupnju. Nakon svega ovoga možemo zaključiti da je Turska posljednjih godina zabilježila određen uspjeh kada je u pitanju vanjska trgovina sa balkanskim zemljama, ali da obim vanjske trgovine nije ravnopravno raspoređen na sve zemlje regiona.

Iako je obim vanjske trgovine sa balkanskim zemljama u periodu od 2000-2008. godine uvećan za 84%, udio zemalja regiona u ukupnoj vanjskoj trgovini Turske je jako nizak. Naime, u ukupnom obimu turskog izvoza tokom 2009. godine udio balkanskih zemalja iznosi samo 6,7%, dok je njihov udio u turskom uvozu 3,4%.

Turski biznismeni uglavnom na balkansko tržište gledaju kao na malo tržište, pa zbog svega toga ne pokazuju ni određeno interesovanje. Ukupna površina svih balkanskih zemalja predstavlja 33,8% ukupne površine Turske. Osim toga, ukupna populacija na Balkanu prema podacima iz 2009. godine čini 32% ukupne turske populacije. Ako se turski investitori prema zapadnom Balkanu okrenu na regionalnom nivou, onda bi i investicije u ovoj regiji bile mnogo atraktivnije. Drugačije rečeno, na balkanske zemlje se ne treba posmatrati kao na jedinke, već se na Balkan treba gledati kao na tržište na kome živi 24,7 miliona stanovnika.

Razvoji u saobraćajnom sektoru do kojih će doći u bliskoj budućnosti na zapadnom Balkanu, turskim biznismenima će pomoći da razviju regionalni pristup prema ovim tržištima.